Tekuća se 2022. godina pokazala ključnom za e-mobilnost u Europi. Proces prelaska na električna vozila pokazao je vrlo pozitivne rezultate. Naime, u Europi je udio tržišta u prodaji električnih vozila premašio prag od 10 % ukupne flote, a ujedno se i povećao broj električnih vozila teške kategorije na tržištu. Pritom su tu prisutni i novi i stari proizvođači čime se učvršćuje cjelokupni europski trend prelaska na mobilnost s nultom emisijom štetnih plinova.
Osim toga, ovoj europskoj tranziciji pomažu i regulacije. Tako plan Europske Unije pod nazivom „Fit for 55“ kojim se želi postići smanjenje štetnih plinova za 55 % do 2030. godine pokazuje i prve rezultate. Prihvaćeni su i postavljeni standardi emisija CO2 za automobile i kamione s ciljem zaustavljanja prodaje vozila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. godine.
“Europski parlament napravio je značajan korak kada je podržao zakon kojim se zabranjuje prodaja novih vozila na benzin i dizel od 2035. godine. Osim što će se time ubrzati prijelaz Europe na električna vozila i ohrabriti proizvođače da više ulože u elektrifikaciju, povećavaju se šanse da se ispuni cilj Europske unije da do 2050. godine postane karbonski neutralna”, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
Ipak, dok neki smatraju da se tranzicija odvija prebrzo, Europska udruga za e-mobilnost, AVERE, čiji je član i Strujni krug, smatra da se ona ne odvija dovoljno brzo. Naime, vizija udruge AVERE je konačne rezultate vidjeti čak i pet godina ranije, odnosno već 2030. godine.
Međutim napredak električnih vozila samo je jedan dio procesa jer jednako je važno razviti i široku infrastrukturnu mrežu kako bi se postigao cilj za 2035. godinu.
Cjelokupnom razvoju mogu pomoći i zakonodavni procesi i politike usmjerene zajedničkom cilju što će uvelike nadalje ubrzati i olakšati e-mobilnost. Pravi je primjer za to AFIR, odnosno Europska regulacija za infrastrukturu vozila na alternativni pogon čiji je zakonodavni proces također pomogao napretku. Prihvatili su je Europski parlament kao i Europsko vijeće, a na individualnim je državama i njihovim institucijama postizanje konačnog i zajedničkog dogovora.
“Regulacija AFIR će u narednih 10-ak godina napraviti značajne promjene po pitanju poboljšanja infrastrukture za električna vozila diljem Hrvatske, ali i diljem cijele Europe. S obzirom na značajan broj punionica koji će se morati postaviti, svim vozačima električnih vozila će se pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će velik broj punionica i vrlo brzo punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve”, dodaje Hrvoje Prpić iz Strujnog kruga.